Ekološka dimenzija agroekologije – naši ekosistemi su naš dom

Ekološka dimenzija agroekologije je temelj agroekološkog mišljenja. To je osnova na kojoj se agroekologija gradi. Prvi cilj agroekologije je da razume prirodne procese ekosistema i kako možemo proizvesti hranu za ljude prateći i poštujući te procese. Ekološka misao agroekologije koristi određene termine da opiše širok spektar koncepata koji se odnose na upotrebu različitih proizvodnih metoda vezano za prirodnu poljoprivredu i održive agroekosisteme. Četiri glavna pojma/koncepta koji se okreću oko moderne prirodne poljoprivrede su: organska poljoprivreda, permakultura, regenerativna poljoprivreda i biodinamička poljoprivreda.

Koncepte organske poljoprivrede ranih 1900-ih razvili su ser Albert Hauard, F. H. King, Rudolf Štajner i drugi koji su verovali da upotreba životinjskog đubriva, pokrivnih useva, plodoreda i biološki zasnovane kontrole štetočina rezultira boljim sistemom poljoprivrede. Hauard je (kao i većina pionira novih pristupa u poljoprivredi) inspiraciju dobio od tradicionalnih održivih poljoprivrednih praksi.

Permakultura je sistem dizajna i znanja fokusiran na samoodrživom životu, prateći principe prirode. Permakultura je, kao i agroekologija, mnogo šira od konvencionalne poljoprivrede jer uključuje etičko razmišljanje o tome kako izgraditi zajednice/društva koja žive ekološki i društveno u skladu sa prirodom. Permakultura je danas dobro poznat sistem znanja, posebno popularan među ljudima koji žele uspostaviti autonoman i samoodrživ život.

Regenerativna poljoprivreda u poslednje vreme dobija sve veću pažnju. Regenerativna poljoprivreda je posebno usmerena na poboljšanje kvaliteta zemljišta uvođenjem životinja i specifičnih rotacija biljaka na poljoprivredno zemljište. Osim toga, možemo reći da je jedna od glavnih briga regenerativne poljoprivrede stvaranje poljoprivrednog sistema proizvodnje koji može pomoći u ublažavanju klimatskih promena podizanjem kapaciteta zemljišta za hvatanje i skladištenje CO2 iz atmosfere.

Biodinamička poljoprivreda je zasnovana na filozofiji i razumevanju tla kao živog organizma. Veliki deo napora uloženih u biodinamičkoj poljoprivredi je poboljšanje mikrobiološke aktivnosti u zemljištu primenom specifičnih tehnika pripreme zemljišta kao i primenom specifičnih inputa kao što je rastvor 500 za poboljšanje aktivnosti mikroorganizama u zemljištu.

Agrošumarstvo je metoda kombinovanja različitih vrsta drveća i žbunja sa poljoprivrednim/hortikulturnim kulturama, i/ili stokom i divljim životinjama u istoj oblasti. Osim što pruža dodatnu ekonomsku vrednost proizvođačima diverzifikacijom proizvoda, agrošumarstvo se primenjuje da bi se postigao holistički i otporniji agroekosistem u celini.

Druge grupe termina koji se najčešće koriste u agroekologiji, koji su generalno koristeni u ekološkom i ekološkom kontekstu, su termini koji se odnose na sistemske principe i vrednosti: biodiverzitet, usluge ekosistema, održive poljoprivredne prakse, holističko upravljanje, reciklaža i zatvaranje ciklusa su široki koncepti koji su svi povezani sa temom održivosti ljudskih proizvodnih praksi i ekstrakcije resursa koji se dešavaju u ekosistemima kojima smo okruženi.

Konačno, poslednji koncept je industrijska poljoprivreda i veoma povezano pitanje genetski modifikovanih organizama (GMO). Ukratko, možemo reći da su industrijska poljoprivreda i GMO potpuno suprotna strana medalje. Industrijska poljoprivreda je neprirodan način uzgoja hrane koji ne poštuje ekološke, društvene ili ekonomske vrednosti. Svojim visokodestruktivnim pristupima industrijska poljoprivreda manipuliše i menja ekosisteme, direktno utičući i pogoršavajući i društvenu i ekološku krizu kao i klimatsku krizu sa kojom smo suočeni već sada, a još više u budućnosti.

***

// U okviru projekta ,,Mediteranski karavan: učenje i deljenje znanja o agroekologiji“, udruženje Zelena Tranzicija je sa odličnim timom partnera iz Portugala, Italije, Francuske, Hrvatske i Turske izradila i čitav niz edukativnih materijala koji će pomažu razumevanje višestrukih dimenzija teorije i prakse agroekologije, pojašnjavaju fundamentalne koncepte i termine koji se koriste u agroekološkoj misli. Za one koji žele dalje da dublje istražuju ove teme, svi materijali će uskoro biti dostupni za upotrebu ovde. //


Zelena tranzicija

Zelena tranzicija je mlada ekološka organizacija posvećena agroekologiji, prehrambenom suverenitetu i zaštiti i unapređenju životne sredine.

Previous
Previous

Društvena dimenzija agroekologije- sistem proizvodnje hrane po meri čoveka

Next
Next

Ekonomska dimenzija agroekologije – razvoj nove ekonomije zasnovane na solidarnosti i opštem dobru